Jugoslovenski komunistički forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

U znak sećanja na Ivo lolu Ribara

2 posters

Ići dole

U znak sećanja na Ivo lolu Ribara Empty U znak sećanja na Ivo lolu Ribara

Počalji  Komsomol 16/11/2008, 20:54

Ovaj članak posvećen je legendarnom sekretaru SKOJ-a drugu Ivo Loli Ribari povodom 65 godina od njegove pogibije.

IVO LOLA RIBAR


U znak sećanja na Ivo lolu Ribara 200px-Ivo_Lola

Ivo Ribar-Lola kako je u svom najranijem detinjstvu prozvan zbog svog nemirnog duha, proslavljeni omladinski tribun i višegodišnji sekretar SKOJ-a, rodio se u jeku I svetskog rata 23. aprila 1916. godine u Zagrebu.

Lola je bio veoma nadareno dete. Sa jedva navršenih 5 godina savladao je čitanje, pisanje i računanje. U osnovnoj školi naučio je francuski, a kao srednjoškolac esperanto, nemački, engleski, ruski i italijanski.

Lola je veoma rano izrastao u lik mladog čoveka koji se ne miri sa postojećim i požrtvovano bori za jedan bolji svet, pravičnije i humanije odnose. Kao takav usvojio je komunističke ideale za koje je govorio da «će jednom osvojiti svet».

Vreme kada je Lola stupio na Beogradski univerzitet bilo je razdoblje naglog uspona revolucionarnog studentskog pokreta. On se 1935. godine potpuno predao studentskom i radničkom pokretu. Te godine postao je član Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a ubrzo i član Akcionog odbora stručnih ekonomskih, kulturnih i sportskih udruženja Beogradskog univerziteta.

U narednim godinama pred početak Drugog svetskog rata Lola će biti izuzetno aktivan. Učestvovaće u nekoliko velikih štrajkova na Beogradskom univerzitetu, a predstavljaće omladinu i na mnogim skupovima i kongresima. Predvodio je 1936. godine jugoslovensku omladinu na međunarodnom kongresu u Briselu gde je izabran ua člana prezidijuma, a jedan je i od autora Apela omladini upućenog sa ovog kongresa. Isti godine na čelu je jugoslovenske omladinske delegacije na Svetskom omladinskom kongresu mira u Ženevi, gde je izabran u Međunarodni odbor. Sledeće godine učestvuje u konferenciji Svetske studentske zajednice za mir u Parizu, gde će 1938. godine učestvovati na sastanku Saveta pokreta svetskog omladinskog kongresa.

Lola je bio organizator omladinskih akcija i studentskih štrajkova, pokretač i urednik omladinskih listova i časopisa «Student», «Mladost», saradnik «Proletera», pisac letaka, proglasa raznih tekstova i pored svih svojih aktivnosti Lola je bio odličan student.

Ni surov režim bilećanskog zatvora u koji je zatvoren 1940. godine nije slomio Lolin revolucionarni mladalački duh, samo mu je još više ojačao vetu u opravdanost revolucionarnih ciljeva kojima je posvetio svoju mladost.

Posle izlaska iz zatvora Lola organizuje Šestu zemaljsku konferenciju SKOJ-a na kojoj je ponovo izabran za sekretara SKOJ-a. Na Četvrtoj zemaljskoj konferenciji KPJ izabran je za člana Centralnog komiteta KPJ, i u istoriju će ući kao najmlađi član CK KPJ:

Posle okupacije Jugoslavije Lola preuzima najodgovornije dužnosti u pripremanju za ustanak. Učestvuje u majskom savetovanju KPJ u Zagrebu, rukovodi sastankom SKOJ-a krajem juna 1941. godine u Beogradu, a jedan je od šestorice članova CK KPJ koji su 4. jula 1941. godine uputili poziv narodima Jugoslavije na oružanu borbu protiv fašističkog okupatora. Tokom jula i avgusta 1941. godine Lola neposredno rukovodi akcijama SKOJ-a u okupiranom Beogradu. U septembru odlazi u slobodno Užice, a krajem istog meseca učestvuje u vojnom savetovanju u Stolicama. Lola postaje član Vrhovnog štaba. Zbog što uspešnijeg organizovanja otpora okupatora putuje ilegalno po vim krajevima okupirane i raskomadane Jugoslavije.

On je pokretač i glavni urednik «Omladinske borbe» i član redakcije «Borbe».

Krajem 1942. godine organizuje u slobodnom Bihaću omladinski kongres na kome je osnovan Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije - USAOJ.

Njegov nemirni mladalački duh ugasiće neprijateljske bombe 27. novembra 1943. godine na Glamočkom polju.

Imao je 27 godina i mnogo toga je još mogao da i uradi za ostvarenje svojih plemenitih revolucionarnih ideala, bio je to nenadoknadiv gubitak. Lola je za revoluciju i slobodu dao poslednje što jedan revolucionar može dati – svoju mladost, svoj život.


-------------------------------------------------------------------


"Najdraža jedina moja!
Pisući ovo pismo ja se pouzdano nadam – optimista sam, kao i uvijek! - da te ono nikad neće stići već da ćemo se nas dvoje vidjeti i uvijek ostati zajedno. Jer ovo pismo je zato i pisano.
U ovom trenutku, kada polazimo u posljednju, odlučnu etapu boja od kojeg zavisi, pored ostalog i naša lična budućnost i sreća, - želim da ti kažem nekoliko prostih i jednostavnih stvari.
U mom životu postoje samo dvije stvari: moja služba našem svetom cilju i moja ljubav prema tebi, najmilija moja. Našu sreću i život koji smo htjeli nismo, kao ni milioni drugih, mogli ostvariti izolovano, već samo preko naše borbe i naše pobjede. I zato su te dvije stvari u suštini, u meni samom, jedno.
Znaj dušo, da si ti jedina koju sam volio i koju volim. Sanjao sam i sanjam o našoj zajedničkoj sreći - onakvoj kakvu smo željeli, o sreći dostojnoj slobodnih ljudi. To je jedina prava sreća, jedina koju treba željeti.
Ako primiš ovo pismo - ako dakle ja ne doživim taj veliki čas, nemoj mnogo tugovati, najdraža! U svijetu u kome budes tad živjela, naći ćes, uvijek živ, najbolji dio mene samog i svu moju ljubav prema tebi.
Za tebe sam siguran da će tvoj put biti prav i onakav kakav mora da bude. Na njemu, na putu života naći ćes osvetu i sreću.
Mnogo, mnogo te volim, jedina moja! I želim da nikad ne dobiješ ovo pismo, već da zajedno s' tobom dočekam veliki čas pobjede. Želim da te svojom ljubavi učinim onako srećnom kao sto to zaslužuješ.
Uvijek tvoj. "


Ovo pismo je Ivo Lola Ribar napisao svojoj djevojci Slobodi Trajković. Ona ga nikada nije dobila, ubijena je u Beogradu, prije Loline pogibije na Glamočkom polju.
Komsomol
Komsomol
Admin

Broj poruka : 46
Datum upisa : 13.10.2008

Nazad na vrh Ići dole

U znak sećanja na Ivo lolu Ribara Empty Secanje na Lolu i njegove drugove...

Počalji  Lune 9/11/2009, 22:58

Lune
Lune

Broj poruka : 158
Datum upisa : 12.05.2009

Nazad na vrh Ići dole

U znak sećanja na Ivo lolu Ribara Empty 22. decembar dan JNA

Počalji  Lune 22/12/2009, 14:55

Komunisti i posteni gradjani duzni su da pamte ovaj datum, kao secanje na generacije koje su svojiim hrabrim licnim angazovanjem, uz zrtve i krv, nepokolebljivo jurisale na okupatora i njegove slugeranje.Na, geneacije koje su istim zarom odlozile orzje i jurisale na obnovu, razvoj industrijalizaciju SFRJ. Generaije koje su stvorile uslove za otvaranje stotine hiljada radnih mesta, i za oko 2o godina uvele zemlju u srdnje razvijne zemlje sveta, san koji ni danas nisu ostvarile neke zmlje. Na hiljade bezemljasa je dobilo zemlju, i kvalifikovalo se za poljoprivrednike, a tokom godina, njihovi potomci stekli sve viidove obrzovanja. Odlaskom tih generacija, u penziju i sa lica zemlje pocela je *tranzicija*Jgoslovenskog dinara u nemacku marku, a casna duznost cuvara zemlje i drzave, prepustena je *novom nacinu razmisljanja* i *kadrovima* legije stranaca, sastavljenu od odbeglih od pravde kiminalaca i trgovcima droge. Ovo nije ideologija ovo je istina.

Neka je vecna slava i hvala, osnivacima i casnim pripadnicima partizankih jdeinica, kasnije JNA.
Lune
Lune

Broj poruka : 158
Datum upisa : 12.05.2009

Nazad na vrh Ići dole

U znak sećanja na Ivo lolu Ribara Empty Re: U znak sećanja na Ivo lolu Ribara

Počalji  Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu